Legende kao dio folklora postoje u svakom narodu, od onih naširoko poznatih do legendi znanih samo u malim lokalnim zajednicama. Često su to stare predaje o osnutku nekog naselja, o ratnim pohodima ili pojedinim junacima. No ponekad, ako se nađu u pravo vrijeme na pravom mjestu i u rukama pravih marketinških stručnjaka, legende i priče mogu postati i izvor zarade. Iako 2020. godina nije donijela brojna putovanja, određene atrakcije dovoljno su poznate da odole krizi (ili pričekaju da prođe). Pogledajmo četiri poznate europske legende koje smo izdvojili za vas.
Čudovište iz Loch Nessa
Čudovište iz škotskog jezera Loch Ness, od milja Nessie, je mitološko stvorenje za koje se vjeruje da živi u ovom drugom po veličini škotskom jezeru. Postojanje Nessija prvi put se spominje u 6. stoljeću, kada je vodeno čudovište, prema navodima lokalaca, usmrtilo plivača u jezeru. Kroz stoljeća još su brojni prijavili opažanje neobičnog stvorenja iz dubokih voda, no stvaran dokaz o postojanju bilo kakvog bića nikad nije pronađen. Čak se i Google Street View uključio u potragu pa je tako područje jezera u ovoj aplikaciji moguće pregledavati iznad i ispod vode – za slučaj da je nečije oko oštrije od drugih.
Pronašli ili ne pronašli Nessija, Škoti ipak imaju razloga za slavlje. 2018. godine Press and Journal je izvještavao da je ova legenda donijela škotskoj ekonomiji 41 milijun funti, a jedno je istraživanje pokazalo da je u cijeloj godini nabrojano ukupno 10 dana kada čudovište iz Loch Nessa nije bilo negdje u svijetu spomenuto. Evo, i mi se priključujemo – you’re welcome.
Dvorac Bran i Drakula
Kad bismo spomenuli samo riječ “Bran”, vjerojatno bi malo ljudi znalo o čemu je zapravo riječ. No “Drakula” je opće poznata imenica, u Americi čak javno dobro koje se slobodno pojavljuje na ambalažama proizvoda (i donosi zaradu). Što povezuje te dvije riječi? Ista legenda, odnosno priča: roman Brama Stokera iz 1897. godine nazvan je Drakula navodno je inspiriran samozatajnim knezom Vladom III. Drakulom iz 15. stoljeća i dvorcem čiji opis izuzetno podjseća na Bran. Drugi dio priče, u kojem je Drakula vampir žedan krvi, je naravno izmišljen.
Činjenica da su s vremenom te dvije odvojene priče toliko srasle govori podatak da je dvorac Bran danas vjerojatno najposjećenija rumunjska turistička destinacija, s gotovo milijun posjeta tijekom 2017. godine. Posebno je gužva krajem listopada povodom noći vještica.
Picokijada
Evo jednog primjera iz Hrvatske, točnije festivala čiji se cjelokupni program već više od 50 godina temelji na legendi iz vremena osmanskih osvajanja. Priča je sljedeća: kad je Ulama-beg naišao na neočekivani otpor u osvajanju đurđevačke utvrde, odlučio ju je opkoliti i uništiti taktikom izgladnjivanja. Hrane je doista ponestalo s obje strane, a unutar utvrde ostao je još samo jedan pijetao (picok) koji nikako nije bio dovoljan da nahrani sve. Domišljata starica predložila je da ga se ispali topom na neprijatelje, a kad je Ulama-beg vidio kakvu topovsku paljbu šalju iz utvrde, potvrdio je sumnje da utvrda ima još previše hrane da bi opsada izdržala. Osmanska vojska se tada povukla.
Ova legenda od 1968. prikazuje se kao scenski nastup na festivalu Picokijada u Đurđevcu. Na jubilarnu obljetnicu 2018. festival je posjetilo 45 000 posjetitelja.
Julijin balkon
Ovo nije legenda, već vjerojatno najpoznatija ljubavna priča, ona o Romeu i Juliji. Iako je osoba Julije Capulet proizašla iz pera Williama Shakespearea, milijuni ljudi diljem svijeta joj se dive i dolaze u Veronu kako bi posjetili poznati Julijin balkon (odnosno balkon koji je inspirirao događaje u priči) i okinu koju fotografiju sa svojom voljenom osobom. Neki čak idu toliko daleko da, ako već ne mogu posjetiti Veronu, šalju pisma Juliji i ona odgovara – točnije, volonterska grupa odgovara na tisuće i tisuće pitanja o ljubavnim jadima ljudi diljem svijeta.
Da tragična ljubavna priča nije baš toliko tragična za ekonomiju Verone pokazuje sljedeći podatak: tijekom 2017. grad je posjetilo 4.5 milijuna ljudi, a upravo je Julijin balkon i kuća atrakcija broj jedan koju svatko mora posjetiti.
